Aronija (aronia melanocarpa) je došla u Europu s istočne obale Sjeverne Amerike. U početku se uzgajala samo zbog estetike i ukrasa. Bobice aronije su tamno ljubičaste boje, kiselog i trpkog okusa. Bobice sazrijevaju početkom rujna i ostaju na grmu sve do studenog. Tamno zeleno lišće aronije postaje čarobne crvene boje u jesen, stvarajući prekrasan prizor. Još ljepši su nježni bijeli cvjetovi koji postaju doista veličanstveni u svibnju, kada grmovi aronije cvjetaju.

Razne studije pokazuju da je aronija bogata antioksidansima koji sprječavaju oksidaciju stanica od strane slobodnih radikala. U 100 g aronije, pronađeno je oko 1,480 mg antocijanina i 1,752 mg polifenola. Antocijanin daje tamno ljubičastu boju bobicama. Zrele bobice aronije sadrže velike količine biofenola, tanina, flavonoida i antocijanina.

Prema istraživanjima o učincima antioksidansa (ORAC), aronija ima jednu od najviših ikad zabilježenih vrijednosti – 16,062 µmol / 100 g. Usporedbe radi, vrijednosti ostalih vrsta voća je: borovnice 6,552 µmol; šljive 6,259 µmol; smokve 3,383 µmol; grožđe 1,260 µmol; limun 1,225 µmol; naranče 984 µmol.

Aroniju zovu najzdravijom biljkom na svijetu i jedan je od najjačih poznatih antioksidansa današnjice. U aroniji se nalazi preko 300 biološki aktivnih spojeva, te je bogata vitaminima i mineralima.

Uz gore navedena, aronija ima dodatna pozitivna djelovanja:

• blagotvorno djeluje na crijevnu sluznicu;
• omogućava i bolji rad žući i jetre;
• smanjuje upale;
• sprječava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta;
• regulira rad gušterače i razinu šećera u krvi.